Anatomija nokta i slika bolesti

Nokti su izdanci kože ili tzv. kožni privjesci koji stalno rastu iz površinskog (epitelnog) sloja, orožnjavanjem stanica korijena nokta. Rožnata ploča nokta leži na ležištu koje se zove hiponihij. Postranične rubove nokta zakriva kožni nabor koji se zove paronihij. Proksimalni rub nokta prerasta tanka kožica - eponihij (iz nje nastaje zanoktica), a distalni rub nokta je slobodan. Eponihij i kutikula se manikiraju te često kao posljedica nepravilnog manikiranja nastaju bolne upale. Dopušteno je samo potiskivanje eponihija, a nikako njegovo obrezivanje!

Nokti rastu oko 0,9 mm na tjedan, tj. oko 2 do 3 mm mjesečno, a potpuno se regeneriraju za 6 mjeseci. Postoje sezonske i dnevne varijacije u brzini rasta noktiju. Ljeti nokti rastu brže nego zimi, a danju rastu gotovo dva puta brže nego noću. Također brže rastu nokti na srednjim prstima osobito dominantne ruke. U trudnoći nokti rastu brže, kao i pri nekim bolestima, npr. u psorijatičara i atopičara.

Nekim sisavcima nokti, tj. pandže služe za napad i obranu, a u čovjeka glavna im je uloga zaštita ekstremiteta od mehaničkih i kemijskih utjecaja, te nam omogućuju prihvaćanje jagodicama prstiju. Bez noktiju bi brojne fine radnje našim prstima bile nemoguće.

Izgled noktiju mnogo govori o našem zdravlju. Promjene na noktima najčešće su samo simptom neke druge bolesti koja zahvaća cijeli organizam, ali postoje i bolesti koje zahvaćaju samo nokte.

U ljudi koji su u dodiru s kemikalijama (organskim otapalima, alkoholom, agresivnim sredstvima za čišćenje), pri nepravilnom manikiranju (čestim primjenama laka i odstranjivača laka za nokte) vrlo često dolazi do trganja slobodnog ruba nokta, a na noktanoj ploči se vide uske, fine, uzdužne (longitudinalne) brazde. Ta se pojava naziva onihoreksa (slika 1). Ponekad se viđa i u ljudi koji imaju manjak vitamina i minerala - najčešće željeza i kalcija.

Pojava tzv. listanja noktiju, tj. kidanja slobodnog ruba nokta u horizontalnim slojevima zove se onihoshizija. Ona je također najčešće posljedica mehaničog oštećenja (rad s vodom, deterdžentima, kemikalijama).

Oniholiza (slika 2) je pojava odvajanja ploče nokta od ležišta najprije na slobodnom rubu nokta uz postupno širenje prema proksimalnom dijelu nokta - također je posljedica mehaničkog oštećenja nokta.

Pojava bijelih mrljica (točkica i crtica) na nokatnoj ploči vrlo je česta pojava koju zovemo leukonihija, a posljedica je poremećaja u orožnjavanju. Većina autora smatra da su bijele mrlje posljedica ulaska zraka u nokatnu ploču, ali se točan uzrok takvih promjena ne zna.

Pojava horizontalnih bijelih crta preko cijele nokatne ploče povezuje se s akutnim bolestima koje prati povišena temperatura, a mogu se pojaviti zbog neuhranjenosti ili otrovanja arsenom ili talijem.

Poprečne smeđe pruge na nokatnoj ploči najčešće vidimo u frizera i fotografa zbog dodira s kemikalijama, a možemo ih vidjeti i u pušača te osoba koje imaju poremećaj rada štitnjače (Mb Basedow).

Osobe koje često stavljaju kanu na kosu mogu imati crveno obojene nokte.

Plavkasto obojene nokatne ploče viđamo nakon argirije (otrovanja srebrom), methemoglobinemije (koja je posljedica pijenja bunarske vode ili nekih lijekova), te u bolesnika s lošom cirkulacijom.

Crnosmeđe nokte možemo vidjeti u infekcije plijesnima (aspergiloza), a sivozelene u infekcije s Psudomonas aeruginosa.

Bubrežni bolesnici koji su na dijalizi vrlo često imaju polovicu nokta crvenosmeđu, a polovicu bijele boje (slika 3). Pojačana lomljivost noktiju najčešće je posljedica ponavljanih mikrotrauma nokta te nedostatka minerala i vitamina, a nokatne ploče koje imaju sitne udubine (rupice), poput naprstka, najčešće prate psorijazu, neurodermitis i alopeciju.

Nakon akutnih bolesti kao što su šarlah, crveni vjetar, teške angine, te druge zarazne bolesti, na nokatnim pločama nastaju poprečne brazde koje imaju retrospektivnu vrijednost jer pokazuju kada se zbila promjena u stvaranja keratina, ako znamo da nokat raste 0,9 mm na tjedan. Osobe koje imaju kroničnu plućnu bolest ili krvožilnu bolest, te osobe s malignom bolesti pluća imaju tzv. batićaste nokte (slika 4) (Hipokratovi nokti).

Nokti na palčevima stopala zadebljani poput pandže najčešćesu nasljedni, a nekada nastaju nakon ponavljanih mikrotrauma zbog nošenja preuske obuće.

Vrlo često se pojavljuje problem tzv. uraslog nokta (uglavnom na palcu noge) koji nastaje nakon nepravilnog rezanja slobodnog ruba nokta. Očituje se bolnom oteklinom i crvenilom koje liječimo antibioticima ili kirurškom resekcijom nokta.

Ispod nokatne ploče nerijetko možemo vidjeti virusne bradavice (slika 5), ali i druge tumore - benigne - kao što su fibromi, te maligne - kao što su karcinomi i melanom. Zbog brojnih kožnih bolesti (psorijaza, lihen planus, alopecija areata, neurodermitis, Darierova bolest, pemfigus, te brojne druge) mogu se vidjeti različite promjene na noktima.

U svakodnevnom radu u dermatološkoj ordinaciji često se vide gljivične infekcije nokata koje se danas vrlo uspješno liječe.

Važno je pravilno podrezivati nokte, primjenjivati sredstva za njegu u obliku krema ili lakova koji štite nokatnu ploču od vanjskih utjecaja, a pri radu s vodom i deterdžentima treba nositi pamučne rukavice, a povrh njih gumene.

[You must be registered and logged in to see this image.]